Umrla je Medlin Olbrajt, prva žena državni sekretar SAD, koja je pomogla u vođenju spoljne politike Zapada nakon Hladnog rata. Imala je 84 godine.
Njena smrt je potvrđena u mejlu upućenom osoblju Olbrajt Stounbridž grupe, globalne strateške firme koju je osnovala Olbrajtova.
Olbrajtova je bila centralna ličnost u administraciji predsednika Bila Klintona. Prvo je služila kao američki ambasador u Ujedinjenim nacijama pre nego što je postala najviši diplomata nacije u svom drugom mandatu. Zalagala se za širenje NATO, nastojala je da smanji širenje nuklearnog oružja i zagovarala ljudska prava i demokratiju širom sveta.
Kako se, za sada nezvanično tvrdi, njena prorodica je izjavila da je preminula od raka.
Ostaće u Srbiji upamćena kao nemilosrdna žena, jedan od najglasnijih zagovornika bombardovanja Jugoslavije i nezavisnosti Kosova. Napad NATO trupa na Jugoslaviju pod lažnom optužbom i dokazima nije jedini koji je Medlin Olbrajt zdušno podržavala.
I pre napada na Jugoslaviju, Medlin Olbrajt je podržavala svaki vid nasilja nad zemljama koje su pokazivale neposlušnost Americi. Nakon što su 1990. godine Amerikanci uveli sankcije Iraku, Ujedinjene nacije su više puta apelovale da se sankcije skinu zbog visoke stope smrtnosti dece usled nedostatka hrane, što su Amerikanci uporno odbijali.
U jednom intervjuu 1996. godine, novinarka pita Medlin Olbrajt da li je smrt pola miliona Iračke dece, čiji je broj daleko veći od broja stradale dece u Hirošimi, „vredna“ cena onoga za šta se oni zalažu, na šta Olbrajtova samouvereno odgovara da je odluka bila teška ali da ona, tj oni, veruju da je vredno.
Šokiran izraz voditeljke i javnosti nakon ove skandalozne poruke, Medlin Olbrajt nije sprečio u daljem zalaganju za sejanje smrti po svetu.
Na pitanje novinarke da li su vredeli ratni napori u Iraku, iako je umrlo POLA MILIONA DECE, hladnokrvno je odgovorila da jeste.