– Odvajanje vakcinisanih od nevakcinisanih učenika starijih od 12 godina jedino je logično rešenje koje vidim za početak školske godine. Oni koji su primili vakcinu da idu na nastavu, a oni koji nisu da budu na onlajn nastavi, kaže u intervjuu za Kurir epidemiolog prim. dr Predrag Kon, član Kriznog štaba za borbu protiv kovida 19.
Je li realno da se to sprovede?
– Iako je preporučena, gotovo uopšte da nema vakcinacije dece starije od 12 godina. Kao epidemiolog tvrdim, i to je živa istina – pravljenje kolektiva u kom se mešaju vakcinisani i nevakcinisani virusu praktično ostavlja motor da živi koliko god hoće. Ali odluku mora da donese Ministarstvo prosvete. Ne možete da ostavljate zajedno zaštićene i nezaštićene, i to prvenstveno u interesu nezaštićenih. I u Izraelu je to dokazano – kad se javi epidemija, kolektivni imunitet je uspešan samo kada je vrlo visok broj vakcinisanih. U momentu kada kreće epidemija, dolazi do proboja imuniteta i kod vakcinisanih i samo se dešava ono čemu smo sada svedoci – da se bolest menja i postaje daleko blaža. I tako vakcina deluje i na kraju krajeva smanjuje smrtnost, što je osnovni cilj. U situaciji kada nam raste broj zaraženih jedno od vrlo važnih pitanja je kako će se školski kolektivi rešavati.
A šta s mlađima od 12 godina?
– I to treba da reši Ministarstvo prosvete, a najverovatnije će biti da učenici od prvog do četvrtog razreda idu na nastavu, a petog i šestog da kombinuju dan onlajn, dan nastava. I nošenje maski je obavezno.
Jesmo li već u četvrtom talasu?
– Kad se gleda grafikon, to je još uvek blago povećanje. Ali svakako smo u talasu, samo što je pitanje da li ćemo da ga nazovemo talaščićem ili ćemo reći „porast u ovom trenutku“. Najvažnije je kako će dalje ići. U Beogradu je od sredine jula registrovano više od 20 zaraženih povratnika s odmora iz inostranstva. A samo u sredu bilo ih je sedam.
I tu je ključ problema – iz šest okolnih država se ulazi slobodno, a plus se u Albaniju i Crnu Goru može slobodno i tamo uglavnom idu nevakcinisani.
– Svi naši građani su u obavezi da se prijave kad se vraćaju iz inostranstva ne računajući te zemlje tzv. mini-Šengena, tu je doneta politička odluka. Nažalost, sedam pomenutih je iz jedne od tih zemalja, gde naših turista ima više, ali neću da je imenujem. Ali imamo i unos virusa preko putnika u međunarodnom saobraćaju.
Mislite prvenstveno na Indijce, koji možda nose delta soj?
– Ne, i to je interesantno jer Indijce kontrolišemo. Uglavnom su vakcinisani i vrlo retko nalazimo zaražene, i to su uvek pojedinci. Leče se u hotelu, kao kućno lečenje, i u karantinu su.
SZO preporučuje moratorijum na treću dozu vakcina do kraja septembra. Stavljamo li ga i mi?
– Ne bih znao odgovor na to. Koliko znam, to je preporučeno samo za SAD. Ali naš stav o trećoj dozi je vrlo jasan – za sada se primenjuje samo za one izrazito oslabljenog imuniteta – koji imaju transplantirane organe, koji su na hemodijalizi, insulinski zavisni, pod nekom snažnom citostatskom terapijom ili terapijom zračenja. Sve te osobe su u krajnje ozbiljnoj opasnosti ukoliko dobiju kovid 19. Sve se drugo prati. Postaje jasno, barem što se Izraela tiče, da i kompletno vakcinisani obolevaju. Samo treba znati da Izrael testira oko 100.000 ljudi dnevno i da od toga ima oko 3.400 pozitivnih. A mi imamo veći procenat pozitivnosti od Izraela jer testiramo 10 puta manje ljudi.
Kada će biti treća doza za opštu populaciju u Srbiji?
– To bi trebalo da se reši u naredna dva meseca, ali ne verujem da će biti za opštu populaciju. Ne prejudiciram, ali daleko je logičnije da bude za starije i one s određenim bolestima, jer je njima slabiji imuni sistem.
Šta se menja sa 1.000 zaraženih dnevno?
– Četvorocifren broj je paradigma da nema ni govora da može biti kao sada, a reč je o merama za okupljanje ljudi.
Biće najviše 50?
– Ne znam, to je potpuno postalo besmisleno jer naši ljudi zaista ne poštuju mere.