„Stvar je u tome što želimo da izbegnemo dramatičnu ekonomsku krizu, gubitak miliona radnih mesta i zatvaranje fabrika koje se više nikada neće otvoriti”, naveo je Nemački kancelar
Nemačka rizikuje da se suoči sa još većom inflacijom koja je već dostigla maksimum za poslednjih pedesetak godina. Prema mišljenju stručnjaka, posledice će uticati ne samo na nemačku industriju, već i na obične potrošače. Istovremeno, stručnjaci ne isključuju mogućnost da situacija u drugim evropskim ekonomijama može biti još dramatičnija.
Nemačka bi se mogla suočiti sa ekonomskim padom ako odbije da kupuje ruske energente, saopštila je ovih dana Bundesbanka. Kako preciziraju, uvođenjem embarga na uvoz nafte, gasa i uglja iz Rusije obim nemačkog BDP-a u 2022. godini biće smanjen za dva odsto. Ranije se pretpostavljalo da će do kraja godine nemačka privreda zabeležiti rast od tri odsto.
Rigorozne energetske sankcije koje su uvedene Moskvi dovešće do povećanja cena nafte na 170 dolara po barelu, navodi nemačka centralna banka. U isto vreme, znatno osetnije može da poraste cena prirodnog gasa u Evropi, pošto će, kako priznaju nemački stručnjaci, biti teško brzo zameniti rusko gorivo.
Ovakvo stanje moglo bi ozbiljno da pogodi domaću proizvodnju u Nemačkoj i dovede do još većeg rasta cena robe široke potrošnje, ne isključuju eksperti Bundesbanke. Treba napomenuti da je u martu godišnja stopa inflacije u Nemačkoj dostigla 7,3 odsto, što je najviše u poslednjih 48 godina, o čemu svedoče podaci Saveznog zavoda za statistiku zemlje.
Ozbiljne posledice
Podsetimo, od kraja februara EU, SAD i niz drugih zemalja uvode stalno nove ekonomske sankcije Rusiji. Na ovaj način Zapad reaguje na specijalnu rusku vojnu operaciju u cilju zaštite republika Donbasa od ukrajinske agresije. Protiv Rusije već je ukupno uvedeno više od 9.900 restriktivnih mera – više nego protiv Irana, Sirije, Severne Koreje, Venecuele, Mjanmara i Kube zajedno, navodi se u materijalima globalne baze podataka za praćenje sankcija „Kastelum.AI“.
Ograničenja su posebno uticala na energetski sektor Rusije. Na primer, SAD i Velika Britanija su potpuno odbile da kupuju energente od Moskve. EU je dotle najavila postepeni prekid kupovine ruskog uglja.
Evropske zemlje sada raspravljaju o mogućnosti uvođenja embarga na isporuke nafte i gasa iz Rusije. Međutim, među državama regiona još uvek nema saglasnosti po ovom pitanju, kazao je šef diplomatije EU Žozef Borelj u intervjuu novinarima Evropske alijanse novinskih izdanja „LENA“.
„Razmatraju se mnoga pitanja (o nafti i gasu), kao i mnogi drugi predlozi. Koji je najbolji način delovanja? Porez? Zabrana? Mnogi ekonomisti kažu da bi najpametnije bilo poskupljenje ruske nafte i gasa kako bi se stvorio podsticaj da se ti energenti traže na drugom mestu. Nijedan od ovih predloga nije dobio potrebnu saglasnost“, priznao je Borelj.
Prema njegovim rečima, neke zemlje EU planiraju da ulože veto na svaku kolektivnu odluku o zabrani uvoza energenata iz Rusije. Nemačka se posebno protivi embargu. Kako je izjavio nemački kancelar Olaf Šolc u intervjuu za list„Špigl“, takva mera neće pomoći da se zaustavi specijalna operacija u Ukrajini, ali će istovremeno pogoditi privrede Nemačke i EU.
„Stvar je u tome što želimo da izbegnemo dramatičnu ekonomsku krizu, gubitak miliona radnih mesta i zatvaranje fabrika koje se više nikada neće otvoriti. Naša zemlja i cela Evropa bi od toga trpele ozbiljne posledice“, smatra Šolc.
Lančana reakcija
Prema poslednjim podacima Evrostata, Rusija je 2020.godine obezbedila 41 odsto potreba EU za gasom i 37 odsto za naftom. Nemačka je u to vreme bila jedan od najaktivnijih uvoznika ruskih energenata. Otprilike 34 odsto uvezene nafte i 66 odsto gasa Berlin je kupio od Moskve.
Kao alternativu sirovinama iz Rusije, Nemačka bi mogla da poveća kupovinu tečnog prirodnog gasa (LNG) iz drugih zemalja. Međutim, potraga za tako značajnim količinama gasa će potrajati, a njegovo snabdevanje koštaće Berlin mnogo više, kazao je za RT direktor Fonda za razvoj energetike Sergej Pikin.
Štaviše, prema rečima stručnjaka, postojeća gasna infrastruktura Nemačke ne dozvoljava zemlji da uzima velike količine LNG: danas Nemačka nema dovoljan broj terminala.
„Dakle, ako se uvede embargo, pod znakom pitanja naći će se ukupno oko polovine nemačke potrošnje energenata. Stanovništvo je tradicionalno prioritet kada je u pitanju grejanje, tako da bi za njega moglo biti dovoljno resursa. Međutim, industrija neće dobiti energiju u potpunosti, što će neminovno uticati na ekonomiju. Na primer, najveći hemijski koncerni u Nemačkoj mogli bi da prestanu sa radom“, izjavio je Pikin.