Dok se Slovenija zadužuje po negativnoj kamatnoj stopi od -0,096 odsto, Vučić je sa kamatom od 1,92 odsto zadužio sve ljude u Srbiji za još milijardu evra i time još jednom potvrdio da smo jedna od najgorih evropskih ekonomija – rekao je predsednik Resornog odbora za privredu i finansije SSPa.
Kako je dodao, novim zaduženjem od milijardu evra Vučić je potvrdio i odakle pare za najavljenu pomoć od 60 evra, pa je sad jasno da neće biti nikakvog poklona ni pomoći države, već samo dodatni dug i teret za buduće generacije.
– Od novog zaduženja će i Žeželju biti isplaćeno 60 miliona evra da „nauči“ Ministarstvo finansija kako se obračunavaju zarade u javnom sektoru, što je samo jedan od hiljadu primera kako se iz javnog sektora izvlače pare za ljude bliske vlasti – rekao je Nikezić, i dodao:
– Ceo Vučićev ekonomski sistem počiva samo na zaduživanju: od kineskih i turskih kredita za građevinske projekte, preko evroobveznica za isplatu plata i penzija, zajmova Abu Dabija za pokrivanje rupe u budžetu, kineskog kredita za nabavku medicinske opreme, pa do milijardi evra novog duga javnih preduzeća kojim se finansiraju partijski projekti – rekao je on.
Predsednik Resornog odbora za finansije SSP kaže da zbog tako neodgovornog upravljanja finansijama javni dug će preći 50 milijardi evra, a Vučić će već ove godine ući u istoriju kao predsednik koji je zadužio Srbiju više nego svi njegovi prethodnici zajedno.
Nove vlasti u Srbiji, nakon Slobodana Miloševića, nasledile su javni dug u iznosu od 14,2 milijardi evra, u čemu je spoljni bio 10,1 a unutrašnji 4,1 milijardi. To je bilo 220% od tada procenjene vrednosti BDP-a (845 na 384 milijardi dinara). Otpis dela duga pariskom i londonskom klubu poverilaca bio je uslovljen „nepopularnim merama i reformama“ čiji se povoljni ishodi očekuju u nekoj daljoj budućnosti, a do takve budućnosti nismo došli, i još uvek nam se obećava.
Najniži nivo javnog duga bio je pred svetsku ekonomsku krizu, u junu 2008, kada se spustio na 8.623,6 miliona evra. Za 90 meseci, za oko 2.740 dana, dug je smanjivan u proseku za 2,02 miliona evra mesečno, što je 23,4 evra u svakoj sekundi. Spušten je na minimalnih 23,5% BDP-a.
Od sredine 2008. do sredine 2012, javni dug je povećan na 15,3 milijarde evra, a njegov udeo u BDP-u je udvostručen na 46,6%. Za 48 meseci povećanje duga iznosilo je 6.846 miliona evra, što je bilo u proseku 4,69 miliona evra dnevno ili 54,3 evra u sekundi.
Do kraja aprila 2020, javni dug je povećan, od sredine 2012, za 9,3 milijarde evra, što je bilo povećanje od 3,28 miliona evra dnevno, ili 38 evra u sekundi. Malo sporije nego u periodu do sredine 2012, ali je pri tome rast udela bio neznatan, na 52,4%, pa ovo nije izgledalo alarmantno.
Rast javnog duga u maju, sa 24,6 na 26,8 milijardi evra pogoršao je ovu osmogodišnju sliku: ukupan rast duga bio je 11,5 milijardi evra, što je po 4,03 miliona evra dnevno ili po 46,7 evra svake sekunde, a to je već blisko brzini iz perioda 2008-2012.
Šta se može zaključiti na osnovu iskustva iz prethodnih 20 godina? Da će u bliskoj budućnosti (kao i nakon 2000. i u 2012.) opet biti potrebne neke nepopularne mere, koje donose očigledne gubitke većini, ali se u nekoj dalekoj budućnosti nazire boljitak. Veoma depresivno. To što je većini zemalja u svetu došlo do rasta duga tokom proleća 2020, po nas nije utešno.
Krade vlast novac od naroda .