VUČIĆEVA SRBIJA: Dug Srbije najveći u poslednjih 20 godina

Ukupan javni dug Srbije krajem prošle godine dostigao je 26,7 milijardi evra, što je najveći iznos u poslednje dve decenije. Najmanje zaduženje, u iznosu od 8,8 milijardi evra, zaveleženo je krajem 2008. godine otkad konstanto raste. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić objašnjava za Nova.rs da se u ekonomiji visina duga nikad ne posmatra izolovano, već je značajno koliko dug opterećuje državu, da li je u stanju da ga servisira, i na šta je pozajmljeni novac potrošen.

Srbija je prošlu godinu završila sa javnim dugom od 26,7 milijardi evra, što je gotovo za 2,7 milijardi više u odnosu na prethodnu godinu. Učešće duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) takođe je skočilo sa 52 na 57,4 odsto.

Profesor Savić objašnjava za Nova.rs da visina javnog duga po sebi može da ukazuje na nešto ali nije dovoljna.

“Najčešće se ona u ekonomiji posmatra u relativnom smislu – koliko to opterećuje zemlju. Suštinski je važno koliki su troškovi servisiranja javnog duga. Ako to zemlja može da podnese i da svake godine uredno plaća onda nema problema”, objašnjava i dodaje:

“Ali ako zemlja to ne može da podnese, uopšte nije važno koliki je duga. U tom slučaju je u problemu i teško će se naći neko da joj da novi kredit, da joj pomogne da zatovri stari ili vraća kamate. To onda znači da zemlja postaje nesolventna.”

Napominje da postoje kriterijumi koje moraju da ispune sve zemlje koje hoće da budu članice Evropske unije, pa čak i kandidati, po kojima je tolerantnost za svaku zemlju da učešće javnog duga u ukupnom BDP-u bude niže od 60 odsto.

Srbija je trenutno ispod te granice, a granicu je u poslednjih dvadeset godina prešla 2014. godine kada je učešće duga u BDP iznosilo 66,2 odsto, 2015. kad je bilo rekordnih 70 odsto i 2016. kada je iznosilo 67,7 odsto.

Profesor ekonomije podseća da je Srbija 2009. godine, za vreme mandata Mirka Cvetkovića, donela Zakon o javnom dugu gde se država obavezala da neće uzimati više strane kredite, ako oni povećavaju javni dug iznad 45 odsto učešća u BDP.

Počevši od 2012. godine Srbija sve vreme krši tu zakonsku odredbu.

Za zemlju je važno i da ima visok kreditni rejting jer u tom slučaju ni troškovi otplate duga neće biti visoki. Ali da bi kreditni rejting bio visok zemlja mora uredno da otplaćuje kamate, tako da je u pitanju jedan krug, napominje Savić.

“Trenutno Srbija nije u velikom problemu, bez obzira što se zadužujemo zbog pandemije prilično dinamično, još uvek je to ispod 60 procenta i možemo da servisiramo tekuće obaveze po javnom dugu. I nama i drugim zemljama ide na ruku što kamatne stope na svetskom nivou u poslednje vreme značajno padaju”, ocenjuje profesor.

Upozorava da takava situacija neće potrajati i da je je neophodno gledati u budućnost:

“Kada se ekonomije oporave kamatne stope će svakako ići gore. A mi nismo zemlja koja može da vrati kredit kad god poželi, već ćemo se i u budućnosti zaduživati.”

Podeli
Updated: 28 марта, 2021 — 11:34 am

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *